Na krovu Hrvatske
Ljepotu surovoga krša Dinare, planinskog masiva u zaleđu Dalmacije, otkrit će vam ponikve, škrape, polja, špilje, jame. Ima nešto u toj divljoj prirodi što mami, poziva na istraživanje, izaziva poštovanje, a u isto vrijeme umiruje i opušta. Tu čovjek i kamen stoljećima isprepleću svoje priče, vole se i poštuju, otimaju jedan od drugoga, darujući jedan drugome život. Ovu snažnu vezu otkrit ćete u Parku prirode Dinara, proglašenom 2021. Sa 629,48 četvornih kilometra obuhvaća planine Dinaru, Troglav i Kamešnicu, izvor Cetine i njezin gornji tok s Hrvatačkim, Paškim i Vrličkim poljima.
Dinara je planina istočno od grada Knina i sjeverno od Perućkog jezera, a s Troglavom i Kamešnicom na jugoistoku proteže se u 84 kilometra dug masiv.
Na Dinari je i najviši vrh Hrvatske, 1831 metar visoka Dinara, čiji je uvriježeni naziv i Sinjal, no to nije i najviši vrh masiva. S 1913 metara nadmorske visine ta je čast pripala Troglavu koji je na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Divljina u srcu Dalmacije
Park prirode Dinara prirodna je granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nalazi se na području dviju dalmatinskih županija, većim dijelom u Splitsko-dalmatinskoj, a manjim u Šibensko-kninskoj te obuhvaća područja gradova i općina Knina, Biskupije, Kijeva, Civljana, Vrlike, Hrvaca, Sinja, Otoka i Trilja.
Gotovo okomite litice stijena kreiraju prepoznatljivu vizuru Dinare. Ovo područje specifičnoga dinarskog krša bogate je biološke raznolikosti s endemičnom florom i faunom poput bebijskoga karanfila, ilirske prženice, gomoljaste zečine te dinarskog voluhara i planinskog žutokruga.
Iako površinskih tokova na području Dinare nema, podzemlje skriva kompleksnu mrežu koja prikuplja vodu najvećim dijelom u slijev rijeke Cetine i manjim u slijev rijeke Krke. Podno Dinare brojni su izvori vode koji povremeno poplavljuju plodna krška polja.
Ako niste znali, po Dinari je ime dobio planinski prostor od slovenskih Alpa do šarskih planina u Makedoniji.
Dinaridi su tipično područje krša s oštrim krškim oblicima, siromašnom vegetacijom, nedostatkom vode i razmjerno surovom klimom. Dinaride spaja Via Dinarica, mreža planinarskih i pješačkih staza od Slovenije do Albanije s tri glavne rute – Zelenom, Plavom i Bijelom koja prolazi Dinarom.
Pogledi zbog kojih vrijedi svaki korak
Pogled s najvišeg vrha Dinare ili kako ga još zovu – Sinjala, puca na jezero Peruća, planine Troglav, Prominu i Svilaju. Na vrhu Hrvatske osjećat ćete se veličanstveno. Zbog toga vrijedi svaki korak. Do njega vodi sedam planinarskih staza iz smjera Knina, od kojih najkraća ima 5,7 kilometara i prijeći ćete je za tri sata. Odlučite li se za najdulju s 18,9 kilometara duljine do vrha Dinare, trebat će vam oko šest sati.
Iskusni savjetuju planinarenje na Dinari u proljeće i jesen, kad nije toliko vruće, a najljepše je za osvajanje vrhova isplanirati dva dana sa spavanjem u planinarskim domovima ili kućama. Planinarski dom Brezovac smješten je na oko 1050 metara nadmorske visine i najbolja je polazišna točka prema vrhu Dinara. Odlučite li se za njegovo osvajanje, na raspolaganju su vam još dvije planinarske kuće – Glavaš u istoimenom selu na istočnim padinama planine i Martinova košara u blizini vrha.
Iz srca krša izvire Cetina, a njezin tirkizni izvor Glavaš ili Veliko vrilo svjetska je atrakcija, geološki spomenik prirode, savršen spot za najljepše Instagram fotografije.
Izvor je posebno atraktivan iz ptičje perspektive iz koje podsjeća na oko.
Iako poziva na plivanje, u izvoru rijeke Cetine kupanje nije dopušteno. Neka vam ne bude žao jer temperatura nikada ne prelazi deset stupnjeva Celzijevih. Iz ovog još nedovoljno istraženog izvora 100,5 kilometara duga krška ljepotica kreće na svoj put k moru, a njezin čudesan kanjon zaštićen je kao značajni krajobraz.
Iznad izvora Glavaš krajem tridesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je pravoslavna crkva Vaznesesnja gospodnjega.
Nekoliko stotina metara dalje dojmljiva je starohrvatska crkva sv. Spasa iz 9. stoljeća, jedan od najvažnijih hrvatskih spomenika ranoga srednjeg vijeka. Jedinstveni je primjer westwerka, monumentalnog pročelja na zapadnoj strani. Svakako je posjetite u selu Cetina u općini Civljane.
Biciklizam, jahanje, rafting, vožnja kanuom ili kajakom, pješačenje, planinarenje, off-road, lov i ribolov – odaberite što vam je drago i uživajte u kraju kojem je rijeka udahnula život.
Jezero Peruća
Nekadašnjim ulicama potopljenih sela danas plivaju pastrve, šarani, klenovi, u miru i tišini ribolovci strpljivo čekaju svoje kapitalce. Ljeti se tu osvježe kupači, a omiljena je lokacija veslačima. Za velikih suša izrone ostaci manastira iz 14. stoljeća zatočeni na njegovu dnu. Priroda je božanstvena. Planine, kamen i voda kojoj se ne vidi kraj. Perućko jezero jedno je od najvećih u Hrvatskoj, a nastalo je krajem pedesetih godina 20. stoljeća punjenjem vode iz Cetine nakon izgradnje 56 metara visoke brane. Nalazi se u blizini sela Donjeg Bitelića, 16 kilometara sjeverno od Sinja. Nedaleko od jezera na strmoj stijeni srednjovjekovna je tvrđava Prozor. Želite li u obilazak tvrđave, automobilom možete do malog sela Maovice u blizini Vrlike pa dalje pješke stazom oko 25 minuta. Kad se popnete, uživat ćete u dojmljivom pogledu na Vrliku i okolna mjesta, izvor Cetine, visove Kamešnice i jezero Peruća.
Kanjon rijeke Krčić
Kanjon rijeke Krčić s 22 metara visokim istoimenim slapom koji se obrušava u izvor rijeke Krke jedan je od najljepših krajolika u Hrvatskoj. Do ušća Krčića i izvora Krke dolazi se od sela Kovačić, tri kilometra sjeveroistočno od Knina. Ljeti rijeka i slap presuše pa se otkrije ulaz u špilju iz koje izvire Krka.
Uz tok rijeke vodi uska neasfaltirana cesta izgrađena 1784. Iako je možete proći automobilom, najljepši je doživljaj obiđete li ovaj kraj pješice. Od ušća do izvora trebat će vam oko dva i pol sata šetnje.
Lako je dostupan iz svih dijelova srednje Dalmacije, službenih ulaza nema, a ulaznice se ne naplaćuju. Park prirode Dinaru najbolje je posjetiti u proljeće i jesen. Tada je priroda najljepša u svojoj raskoši i bojama, a tokovi i slapovi su najdojmljiviji.
Šire područje Parka prirode Dinara dio je Hrvatske s najvišim temperaturama ljeti, pa tada izbjegavajte naporne aktivnosti i penjanje po vrhovima.
Trebate znati da susret s vukom, čagljem, lisicom, zmijom nije isključen pa na izlet na Dinaru krenite organizirano, najbolje u društvu iskusnih planinara. Ne zaboravite ponijeti dovoljno vode, a propisna obuća je obavezna.
Više informacija potražite na službenoj stranici Parkovi Hrvatske.
Na Dinari je nekoliko planinarskih kućica i skloništa koje će ponuditi smještaj planinarima.
Apartmani, kuće za odmor, turistička gospodarstva, ali i ambijentalni restorani i konobe sa sinjskim arambašićima – autohtonim jelom, triljskim žabama i jeguljama, pastrvama iz kraških rijeka, uštipcima – za svaku su preporuku.
A ako se zaželite mora, do njega vam automobilom treba maksimalno 40 minuta.
Dalmacija kakvu još niste upoznali! Dođite i otkrijte njezinu divlju stranu u Parku prirode Dinara.
